Početna > PROBAVA I PROBAVNE SMETNJE
zdravlje

PROBAVA I PROBAVNE SMETNJE

Bolesti koje se skrivaju iza loše probave

Većina ljudi ponekad osjeti poteškoće s probavom, ali neki od njih pate svakodnevno. Ipak, s malo pažnje oko ishrane, većina se neugodnih simptoma može ublažiti ili posve iskorijeniti. Bilje i neki začini mogu pomoći probavnom sustavu ublažavanjem nadutosti.

Brojni su razlozi mogućih probavnih problema. Najčešći su usporen rad crijeva, odnosno neredovite i tvrde stolice (konstipacija), te zatvor ili izostanak spontanog pražnjenja crijeva (opstipacija). Zbog prirodnog usporavanja svih funkcija tijekom životne dobi, s ovim se problemom povremeno ili učestalo muči gotovo polovica žena i muškaraca iznad 40. godina. Rafinirana hrana, malo kretanja i uzimanja tekućine kroz dan, kao i pojedini lijekovi (dijuretici, antacidi, beta-blokatori, lijekovi za opuštanje mišića, tablete željeza), kao i poremećaji i bolesti (dijabetesbolesti bubrega i poremećaji štitnjače) povećavaju rizik ili pogoršavaju lijenost crijeva. Najprirodniji načini poticanja probave su fizička aktivnost koja pomaže boljoj pokretljivosti crijeva i hrana sa prehrambenim vlaknima koja u crijevima nabubre pa tako povećaju volumen stolice. Većina začinskoga bilja i začina koji se tradicionalno koriste u kuhanju pomažu probavi. Stoga upotrebljavajte puno metvice, kopra, kumina, hrena, lovora, krasuljice, komorača, estragona, mažurana, kima, cimeta, đumbira i kardamoma. Također, pomaže i čaj od kamilice.

Učinkovit probavni sustav vitalan je za zdravlje. Bez toga tijelo ne može apsorbirati vitamine, minerale, elemente u tragovima, masnoće, proteine i ugljikohidrate i iskoristiti ih u izgradnji i održavanju stanica. Poremećaj probave često je rezultat brze konzumacije velikih obroka ili kasnonoćnog jela. Patite li od poremećaja probave navečer, pokušajte obroke rasporediti ravnomjernije tijekom dana. Smanjite unos masne hrane koja potiče stvaranje kiseline u želucu. Previše alkohola također povećava želučanu kiselost.  Zatvor, nadutost i loš dah, često uzrokovani fermentacijom vlakana, također mogu biti rezultat loših prehrambenih navika. Napuhnut trbuh (zbog širenja crijeva) ili bol, posebice na donjoj lijevoj strani trbuha, praćena vjetrovima i smjenom proljeva i zatvora, može ukazivati na sindrom nadraženoga crijeva. Dugotrajna zloporaba alkohola može rezultirati gastritisom i čirom. Kolitits i Chrohnova bolest smanjuju količinu hranjivih tvari koi se apsorbira tijekom probave. Osobama koje pate od kolitisa preporučuje se ishrana namirnicama bogatim topivim vlaknima. Namirnice poput mekinja, koje sadrže puno netopivih vlakana, ne probavljaju se potpuno u tankom crijevu i najbolje ih je izbjegavati. Čir, žgaravica i probavne smetnje često se mogu ublažiti uzimanjem antacida koji djeluju tako da neutraliziraju kiselinu u želucu. Međutim, antacidi često sadrže aluminijev hidroksid i njihovo dugotrajno uzimanje može omesti apsorpciju fosfora. Muče li vas često probavne smetnje ili sumnjate da imate čir, posjetite lječnika. Neki su ljudi alergični na određene namirnice ili ih ne podnose najbolje. Najučestalija netolerancija, koja pogađa 5 % odrasle populacije jest nemogućnost probavljanja šećera laktoze koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima. Celijakija – nepodnošenje glutena, koja se nalazi u pšenici, raži i ječmu, također je u porastu.

Za probavne smetnje treba koristiti namirnice bogate vlaknima poput integralnoga kruha, smeđe riže i povrća. Pivo s hmeljom pola sata prije obroka potiče probavne sokove. Treba izbjegavati sve kisele namirnice, naročito one s octom, sirovi luk, čili papričice, masne ili pržene namirnice, kavu i alkohol.

Sindrom nadraženoga crijeva:

Treba unosti u organizam puno voća i povrća, radi njihovih topivih vlakana i biojogurt zbog korisnih bakterija koje sadrži. Izbjegavati pšenične mekinje, mahunarke i sve namirnice na koje ste alergični ili ih ne podnosite.

Nadutost:

Konzumirajte puno jogurta, čaja od paprene metvice i komorača, bilje poput majčine dušice, kadulje, kamina i sjemenki komorača (potpomaže u probavi). Postupno izbacite mahunarke poput graška, graha i leće, prokulice i kupus.

Kolitis i Chronova bolest:

Neka u vašoj ishrani prevladava masna riba, kaša, jabuka, suho voće, jetrica, peršin, leća i potočarka. Osobama s Chronovom bolešću često treba dodatnog cinka, kalcija, magnezija, B-vitamina te vitamina C i K. Izbjegavati pšenične mekinje, orašaste plodove, sjemenke, kukuruz šećerac i sve namirnice za koje znate da sadrže tvari na koje ste osjetljivi.

Celijakija:

Hrana koja treba prevladavati jest voće i povrće, mahunarke, orašasti plodovi, perad, sir, rižu i krumpir. Izbjegavati pšenicu i ostale žitarice koje sadrže gluten, proizvode od brašna, konzervirane namirnice kod kojih se može brašno koristiti kao zgušnjivač i pivo.

Gastroenteritis:

Unositi u organizam dovoljno vode za nadomještanje izgubljene tekućine. Može pomoći i čaj od kamilice. Banane, jabuke, kuhana bijela riža i suhi, bijeli tost. Prvih 48 sati bolesti izbjegavajte sve ostale namirnice koje nisu prethodno navedene.

Divertikulitis:

Rafinirane ugljkohidrate zamijenite s integralnim vrstama. Puno kuhanoga zelenog lisnatog povrća, kaše i jabuke, integralnoga kruha, smeđe riže i drugih integralnih žitarica.