Top billboard

Početna > Ispred svog vremena
lifestyle

Ispred svog vremena

Od srednjeg vijeka do sredine 19. stoljeća medicina je bila isključivo struka za muškarce. Iako zakonski to zanimanje nije bilo zabranjeno ženama, medicina se smatrala kao posao za muški spol. To je bilo tako sve do 23. siječnja 1849.godine.

Na današnji dan, prije 208 godina, rodila se žena koja je razbila predrasudu o muško-ženskim zanimanjima. Elizabeth Blackwell bila je prva liječnica modernog doba. Školovala se za učiteljicu, ali taj posao nije bio intelektualno dovoljan za nju. Kada joj se djevojka Mary Donaldson razbolila i dobila rak, Elizabeth je mislila da će njena patnja i tuga biti manje ako ubuduće bude mogla pomagati oboljelima. Tada se javila njena ljubav prema medicini. Kada je odlučila baviti se tim zanimanjima, uspjela je uvjeriti obitelj u to, dok je uvjeriti svijet u to bilo malo teže.

Prijavila se na 13 medicinskih fakulteta diljem SAD-a, ali svi su je odbili iz samo jednog razloga – jer je žena. Naposljetku, medicinski fakultet Geneva u New Yorku (današnji Hobart fakultet) prepustio je studentima tog fakulteta da odluče o Elizabethinoj sudbini. Studenti su pristali na to da Elizabeth pohađa fakultet misleći kako se radi o nekoj šali. Diplomirala je zahvaljujući svom ocu koji je smatrao da i kćeri imaju pravo na obrazovanje jednako kao i sinovi. Na fakultetu u New Yorku suočila se s brojnim predrasudama i osuđivanjima, ali to ju je jačalo i davalo joj motivaciju za naprijed. Pošto je bila jedina žena na predavanjima, svaki put kada bi stavila šešir morala bi sjesti u zadnji red. Unatoč svim poteškoćama, diplomirala je prva u klasi. Nakon diplome, nije mogla dobiti posao u bolnicama jer društvo još uvijek nije bilo spremno za liječnicu, muškarci su ulijevali više povjerenja. Zbog toga je osnovala privatnu kliniku u New Yorku. Kasnije se vratila u rodnu Englesku gdje je otvorila ženski medicinski koledž na kojem je podučavala ginekologiju zajedno s Florence Nightingale. Ona je poznata po tome što je bila engleska bolničarka za vrijeme Krimskog rata te je osnovala prvu udrugu za njegu ranjenika i bolesnika u ratu. Obje su na tom koledžu radile do smrti i podučavale mlade liječnice.

Pomogla je u osnivanju Nacionalnog zdravstvenog društva u Londonu i školu medicine za djecu. Napisala je šest knjiga o higijeni, medicinskom liječenju za žene, odgoju zdrave djece te autobiografiju. Poslije nje, biti žena liječnica postala je normalna stvar, žene su bile cijenjene u toj profesiji. Njen uspijeh inspirirao je žene, u njeno doba 20 žena je diplomiralo medicinu na raznim fakultetima. Njen najveći značaj je bio u tome što je promijenila razmišljanje svijeta kojemu je pripadala.

Autor: TOP-EVENT.HR Mia Josipović