Početna > Budućnost pred vratima
lifestyle

Budućnost pred vratima

Na Sveučilištu je održana znanstvena tribina o budućnosti pomorstva

Znanstvena tribina s temom „Budućnost pred vratima – autonomni brodovi i obrazovanje u pomorstvu“ održana je u četvrtak, 24. listopada na Sveučilištu u Dubrovniku. Na tribini su govorili moderator doc. dr. sc. Đorđe Obradović, Ana-Marija Batinović iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Žarko Koboević, član udruge Centar za podvodne sustave i tehnologije dr. sc. Marko Barišić i kapetan Ivan Vidoš.

Na tribini se govorilo o obrazovanju pomoraca, autonomnim brodovima, njihovim prednostima i nedostatcima te izozovima koje donose. O obrazovanju u pomorstvu govorila je Ana-Marija Batinović, koja se dotaknula i važnosti digitalizacije. „Novosti koje mi kao Ministarstvo pokrećemo je uvođenje elektronske svjedodžbe i digitalizaciju sustava. To će pomorcima puno toga olakšati. Više neće morati ići u Lučke kapetanije predavati papire, prijavljivati se, već će sve moći napraviti iz kuće putem sustava E-pomorac. Također, ispiti će biti računalni simulacijski, pismeni i usmeni što se nije 20 godina mijenjalo,“

O autonomnim brodovima, odnosno brodovima bez posadei kapetana, najviše je govorio pročelnik Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Žarko Koboević. Istaknuo je kako su autonomni brodovi ideja u začetku koja neće ugroziti pomorce. Iako su postojala razna imena za autonomne brodove, oni su danas pod nazivom Marine Automated surface ships ( MASS). Naglasio je kako ti brodovi nisu obični konvencionalni brodovi bez posade, nego namjenski građeni brodovi s posebnom konstrukcijom i opremom, koji mogu biti sa ili bez posade. „U početku će biti s posadom koja će minimizirati svoje učešće u operacijama i donošenju odluka, ali u konačnici je cilj da se postigne takav stupanj automatizacije i komunikacije s brodom da i brod donosi svoje odluke i zaključke umjetnom inteligencijom. Tek onda će to biti brodovi bez posade.“ – dodao je doc. dr. sc. Žarko Koboević.

„Postoje očekivanja da će biti i prednosti i mana autonomnih brodova. Najavljuju se niži operativni troškovi, veća dobit ili zarada, poboljšanje operacije, povećana sigurnost zbog manjeg udjela ljudske greške, naravno, manje emisija u okoliš,manje plinova, onečišćenja. Međutim, posljedica su složeni brodski sustavi, skuplje održavanje, dodatna kopnena infrastruktura će se morati mijenjati i prilagoditi takvm brodovima da bi uopće mogli doći. Naravno i skuplja oprema koja se ugrađuje“ – nastavio je pročelnik Pomorskog odjela. Dotaknuo se i umjetne inteligencije koja ima glavni cilj smanjiti ljudske pogreške te interakciju čovjeka i stroja. „Iz ovoga svega je vidljivo i možete zaključiti da neće doći MASS brodovi i istisnuti komercijalne, klasične brodove. Mogu biti paralelno na tržištu, s ovima starima, ali ne mogu ih preko noći istisnuti.“ – zaključio je.

Autorica: Lina Šagi

Foto: Lina Šagi